Blaga zima proizvođače dovela u probleme.
Iako je cijena peleta znatno pala, potražnja za ovim energentom nikad nije bila lošija, a zbog punih skladišta domaći proizvođači su primorani da proizvodnju smanje i do 80 odsto. Dvije tople zime za redom i visoke cijene ovog energenta u prethodnim godinama, uticale su na stanovništvo, kako u Evropi tako i kod nas, da pređu na neke druge vidove grijanja, poput toplotnih pumpi, klima i drugih uređaja, zbog čega je cijena tone peleta ovih dana, tvrde peletari, dostigla svoj minimum i kreće se od 350 do 450 KM, dok je lani u istom periodu prelazila 550 KM.
Predsjednik Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u BIH, Goran Ivanović kazao je za "GIas Srpske" da se ne sjeća da je cijena peleta nekad bila niža, te da se ispod ovog ne može ići. Od avgusta će sigurno doći do rasta tražnje, ali i cijena. S obzirom na to da su troškovi proizvodnje skočili u posljednje vrijeme, cijena peleta na jesen će sigurno biti znatno viša, kazao je Ivanović. Dodao je da se problemima, koji muče proizvođače peleta u BIH, nikako ne nazire kraj.
Ponuda peleta kod nas dugo nije bila ovako dobra. U BIH ima više od 35 sertifikovanih proizvođača peleta. S druge strane, imamo i dosta peletara koji nisu sertifikovani. To je veliki broj za ovako malo tržište i broj stanovnika, rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, kupci se ovih dana mogu brojati na prste, a riječ je uglavnom o onima koji pripremajući se za narednu sezonu dokupljuju po koju vreću, jer nisu potrošili prošlogodišnje zalihe.
Da bi se tržište peleta stabilizovalo potrebno je sigurno od godinu do dvije. Sličnu situaciju imali smo i 2017. godine, kada je hladnih dana bilo nešto više, ali tada nismo mogli doći do sirovine, pa je potražnja bila velika, zbog čega je skočila cijena. Taj poremećaj tržišta je trajao godinu-dvije, istakao je Ivanović.
Goran Ivanović, kazao je da se na tržištu BIH može naći i pelet slabijeg kvaliteta. Prema njegovim riječima, šansa je pola-pola da korisnici imaju problem zbog njegovog korištenja. Loš pelet, između ostalog, ne daje dovoljnu energetsku moć. Prašina i nečistoće u njemu zaustavljaju tok peleta u dozatorima peći, pa se peć gasi i slično, objasnio je Ivanović.
Proizvođači su, tvrdi on, u znatnim gubicima zbog čega su smanjili proizvodnju, dok su neki čak i ugasili mašine, s obzirom na to da ne postoji potražnja, a pri tome je i zima bila blaga.
Suvlasnik srbačke firme "Ensa BH" doo, Srbac, Goran Mandić, kaže da stanovnici svake godine u ovo doba počinju sa nabavkom peleta, međutim ovih dana ih nema ni blizu kao što ih je bilo lani. Pelet je u odnosu na isti period prošle godine jeftiniji za 100 KM po toni. Pored toplih zima, veliku ulogu je odigrala i potražnja u Evropi, gdje su takođe cijene znatno pale, kazao je Mandić. Dodao je da su silom prilika morali da smanje proizvodnju za 80 odsto, a samim tim i otpuste određen broj radnika. Zalihe peleta ne planiramo da povećamo zbog enormno skupe proizvodnje. Prilagođavamo se tržištu kako bismo opstali, rekao je Mandić.
U drvnoj industriji "Karać" doo, Laktaši, tona peleta košta 380 KM, a prema riječima vlasnika Stanka Karaća, rijetki se odlučuju na nabavku ovog energenta za narednu grijnu sezonu. To su uglavnom stalne mušterije koje vjeruju u kvalitet našeg peleta, kazao je Karać.
Izvor: Dnevna štampa